Nagrada Ksaver Šandor Gjalski 2005.
Obrazloženje prosudbenog povjerenstva za dodjelu književne nagrade K.Š.Gjalski
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Sofija Keča, prof., Ingrid Lončar, prof., Stjepan Čuić, književnik, Milan Mirić, književnik i Tito Bilopavlović, književnik — predsjednik Povjerenstva, nakon pročitanih 67 objavljenih i na Natječaj prijavljenih proznih djela hrvatskih autora, na sastanku održanom 6. listopada 2005. u Zaboku jednoglasno je odlučilo da se Nagrada Ksaver Šandor Gjalski za najbolje prozno djelo objavljeno u razdoblju od 1. rujna 2004. do 1. rujna 2005. dodijeli
Luku Paljetku
za djelo
SKROVITI VRT
nakladnika Profil international, Zagreb
Obrazloženje
Skroviti vrt imaginarna je dnevnička autobiografija Cvijete Zuzorić, plemkinje dubrovačke, Paljetkovim marom i erudicijom garnirana fascinantnom količinom književnih, kulturnih i civilizacijskih činjenica renesansnog Dubrovnika i šireg mediteranskog prostora druge polovine XVI. i prve polovine XVII. stoljeća.
Zamišljeno putovanje životom, duhom i psihom jedne visoko i temeljito obrazovane, samouvjerene i slobodoumne žene, s popudbinom više nego šturih književnopovijesnih i životnih podataka o njoj, u Paljetkovu je ostvarenju uvjerljivo pretočeno u faktičnost i istinu, kojoj se kao čitatelji uzalud odupiremo, pozivajući se na notornu izmišljenost, imaginarnost djela. Kultiviranost, elegancija, uvjerljivost i zavodljivost Paljetkova stila, lepeza ljudi i običaja odnosnoga vremena, mozaik u kojemu podjednako impresivno figuriraju sluge i pjesnici, plemići i kuharice, kultura i trgovina, moda, hortikultura i politika, tursko okruženje i venecijanske pretenzije, Dubrovnik i Padova, Trsteno i Ankona, dubrovački govor i mediteranska mnogojezičnost, erotika i bogobojaznost, uvrštavaju ovo djelo u nezaobilaznu lektiru svakoga obrazovanijeg i znatiželjnijeg suvremenog čitatelja.
Sve se umrežuje i prelama u profinjenoj duši, u intelektualnoj i emotivnoj jezgri lijepe i senzualne Cvijete Zuzorić, te čitanjem Skrovitog vrta bivamo uvučeni u svijet koji neodoljivo baca sjenu odmjerene otmjenosti, bogate i raspjevane uljuđenosti na ovaj današnji svijet relativizma i prostote, u kojemu živimo s manje ili više ogorčenosti.
Za zaključak: Bilo koja nacionalna književnost u vlastitu bi okruženju dočekala ovu knjigu kao nesumnjivu estetsku i civilizacijsku vrednotu.
Za Prosudbeno povjerenstvo
Tito Bilopavlović
Luko Paljetak, dobitnik za 2005.
Dosadašnji dobitnici književne nagrade K. Š. Gjalski
- 1981. Ivan Aralica — "Put bez sna"
- 1983. Iris Supek — "Kraj svijeta počinje kihanjem"
Tatjana Arambašin Slišković — "Čovjek koji je volio vlakove, čovjek koji je mrzio vlakove i druge priče s tračnica" - 1985. Irena Vrkljan — "Svila, škare"
- 1986. Pavao Pavličić — "Trg slobode"
- 1987. Hrvoje Hitrec — "Ljubavi na crnom baršunu"
- 1988. Dubravka Ugrešić — "Forsiranje romana reke"
- 1989. Nedjeljko Fabrio — "Berenikina kosa"
- 1990. Zvonimir Majdak — "Krevet"
- 1991. Goran Tribuson — "Potonulo groblje"
- 1992. Feđa Šehović — "Svi kapetanovi brodolomi"
- 1993. Dalibor Cvitan — "Ervin i luđaci"
- 1994. Miljenko Jergović — "Sarajevski Marlboro"
- 1995. Pavao Pavličić — "Šapudl"
- 1996. Višnja Stahuljak — "Sjećanja"
- 1997. Alenka Mirković-Nađ — "91,6 Mhz glasom protiv topova"
- 1998. Ratko Cvetnić — "Kratki izlet, zapisi iz Domovinskog rata"
- 1999. Goran Tribuson — "Trava i korov"
- 2000. Zoran Ferić — "Anđeo u ofsajdu"
- 2001. Stjepan Tomaš — "Odnekud dolaze sanjari"
- 2002. Nedjeljko Fabrio — "Triemeron"
- 2003. Josip Mlakić — "Živi i mrtvi"
- 2004. Renato Baretić — "Osmi povjerenik"
- 2005. Luko Paljetak — "Skroviti vrt"